Osam stoljeća priče
Povijest Lekenika seže daleko u prošlost, a prostor današnje Općine Lekenik kroz stoljeća je imao važnu prometnu i gospodarsku ulogu. Još u rimsko doba ovim područjem prolazila je prometnica koja je povezivala Andautoniju, preteču današnjeg Zagreba (današnje Šćitarjevo), i Sisciju, današnji Sisak.
Ime Lekenik prvi se put spominje u pisanom dokumentu 1217. godine u ispravi kralja Andrije II., kojom se potvrđuje vlasništvo Zagrebačkog kaptola nad posjedom Dužica. Pretpostavlja se da naziv mjesta potječe od biljke „leknin“ (Nymphaea alba), bijelog lopoča koji je nekada rastao uz potoke i močvarna područja ovoga kraja.
Lekenik kroz stoljeća
- Rimsko dobaAndautonija – Siscija
Rimska prometnica
Prostorom današnje općine prolazila je rimska cesta koja je povezivala Andautoniju (današnje Šćitarjevo) i Sisciju, današnji Sisak.
- 1217.Prvi pisani spomen
Isprava kralja Andrije II.
Ime Lekenik prvi se put spominje u ispravi kojom se potvrđuje vlasništvo Zagrebačkog kaptola nad posjedom Dužica. Naziv vjerojatno potječe od biljke „leknin“ – bijelog lopoča.
- Srednji vijekPlemićke obitelji
Babonići, Erdödy, Thurn und Taxis
Tijekom srednjeg vijeka Lekenik se spominje pod različitim nazivima, a kroz povijest bio je povezan s poznatim plemićkim obiteljima.
- 19. stoljećeGrofovi Thurn und Taxis
Posjedi u rukama „poštanske“ obitelji
Grofovi Thurn und Taxis, poznati po razvoju poštanske službe u Europi, od 19. stoljeća upravljali su velikim dijelom lekeničkih posjeda.
- 1848.Jelačić postaje ban
Vijest stiže u Lekenik
Pukovnik Josip Jelačić upravo u Lekeniku saznaje za svoje imenovanje hrvatskim banom – vijest mu je uručio lekenički poštar Josip Klempaj.
- 1862.Pruga Zagreb – Sisak
Dolazak željeznice
Prolaskom pruge Lekenik postaje značajnije prometno i gospodarsko središte, a šumarstvo, trgovina drvom i poljoprivreda desetljećima obilježavaju razvoj kraja.
- DanasBaština koja živi
Tradicija i gostoljubivost
Drvene kapele, stari čardaci, kulturni običaji i lokalne priče i dalje čuvaju identitet Turopolja, Posavine i Pokuplja.
Ban Jelačić i poštar Klempaj
Posebno mjesto u povijesti Lekenika zauzima događaj iz 1848. godine kada je pukovnik Josip Jelačić upravo u Lekeniku saznao za svoje imenovanje hrvatskim banom. Vijest mu je uručio tadašnji lekenički poštar Josip Klempaj, koji je kasnije postao Vrhovni hrvatsko-slavonski upravitelj pošta.
Ovaj povijesni događaj i danas predstavlja važan dio identiteta mjesta – svake godine u svibnju Lekenik ga obilježava Danima bana Jelačića i poštara Klempaja.
Željeznica i razvoj mjesta
Razvoj Lekenika dodatno je potaknut prolaskom željezničke pruge Zagreb – Sisak 1862. godine, čime je mjesto postalo značajnije prometno i gospodarsko središte. Šumarstvo, trgovina drvom i poljoprivreda desetljećima su imali važnu ulogu u razvoju ovoga kraja.
Danas je Lekenik prepoznatljiv po očuvanoj prirodi, tradicijskoj arhitekturi, kulturnoj baštini i gostoljubivosti. Povijesno nasljeđe vidljivo je kroz drvene kapele, stare čardake, kulturne običaje i brojne lokalne priče koje i dalje čuvaju identitet Turopolja, Posavine i Pokuplja.
